U savremenom svetu, uprkos lakoći komunikacije putem društvenih mreža, postavlja se pitanje da li smo zaista povezani jedni s drugima. Svetska zdravstvena organizacija (SZO) u svom izveštaju upozorava da usamljenost i socijalna izolacija predstavljaju ozbiljan javnozdravstveni problem.
Statistika o usamljenosti
Prema izveštaju SZO iz 2025. godine, oko 16% ljudi u svetu oseća usamljenost. Ovaj osećaj može imati ozbiljne posledice po fizičko i mentalno zdravlje, uključujući povećan rizik od depresije, anksioznosti i kardiovaskularnih bolesti.
Uzroci usamljenosti
Usamljenost može nastati iz različitih ličnih i društvenih okolnosti, kao što su odsustvo partnera, gubitak bliskih odnosa, ali i način korišćenja digitalnih tehnologija. Psihološkinja Anja Simonović ističe da se uzroci usamljenosti mogu posmatrati na individualnom i društvenom nivou.
U Srbiji, podaci pokazuju da je broj samačkih domaćinstava porastao, što može ukazivati na veći rizik od socijalne izolacije. Ipak, samački život ne mora nužno značiti usamljenost, kako naglašava Nadežda Satarić iz udruženja “Snaga prijateljstva”.
U izveštaju SZO, usamljenost se definiše kao subjektivno emocionalno stanje koje se javlja kada postoji raskorak između željene i stvarne društvene povezanosti. Ovaj problem se često posmatra kao individualni neuspeh, dok je zapravo duboko sistemski i društveni.
Kako bi se smanjila usamljenost, neophodno je raditi na prevenciji i jačanju društvenih veza, posebno među mladima, koji su najugroženija grupa. Povećana svest o važnosti mentalnog zdravlja može biti ključni korak ka rešavanju ovog problema.