Tokom toplotnih talasa, pojedini lekovi mogu značajno povećati rizik od dehidracije, pregrevanja organizma i toplotnog udara, upozoravaju lekari. Hronični bolesnici posebno teško podnose visoke temperature, a problem nije samo u samoj vrućini, već i u terapiji koju mnogi uzimaju.
Uticaj lekova na regulaciju temperature
Određeni lekovi mogu poremetiti prirodne mehanizme kojima telo reguliše temperaturu, kao što su znojenje i širenje krvnih sudova. Posledice mogu uključivati vrtoglavicu, iscrpljenost, nagli pad pritiska, pa čak i toplotni udar. Dve grupe antidepresiva, selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina (SSRI) i triciklični antidepresivi (TCA), posebno su povezane sa lošijim podnošenjem vrućina.
Antidepresivi deluju na neurotransmitere u mozgu, ali mogu uticati i na acetilholin, važan za proces znojenja. Kod nekih pacijenata to može smanjiti znojenje i otežati hlađenje organizma tokom visokih temperatura. Takođe, antipsihotici i beta-blokatori mogu dodatno otežati regulaciju telesne temperature.
Rizici za osobe sa dijabetesom i starije pacijente
Visoke temperature mogu uticati na bržu apsorpciju insulina, što povećava rizik od hipoglikemije. Simptomi niskog šećera u krvi često liče na simptome pregrevanja, što može zbuniti osobe sa dijabetesom. Stručnjaci savetuju pravilno čuvanje insulina i drugih lekova tokom leta.
Najugroženiji su stariji ljudi, hronični bolesnici i osobe koje uzimaju više lekova. Lekari preporučuju redovno unosenje tečnosti, izbegavanje boravka na suncu i obratiti pažnju na simptome poput vrtoglavice i mučnine. Takođe, prekid terapije na svoju ruku može biti opasan, pa je važno konsultovati se sa lekarom ili farmaceutom.